06. listopada 2024. godine

Teta Marin sir

Početak obnove jedne od najstarijih crkava Srijemske biskupije

Dr. sc. Dejan Bursać, znanstveni suradnik u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu

»Večer ikavice« u Stanišiću

»Večer ikavice« u Stanišiću

SOMBOR, 2. prosinca 2023. (RIA CROS) – Glazbeno-pjesnička Večer ikavice, 14. po redu, održana je večeras u Stanišiću. Večer je posvećena očuvanju materinjeg govora ikavice kojim govore hercegovački, dalmatinski, lički, bosanski, šokački i bunjevački Hrvati.

Pjesme i poeziju na ikavici izveli su recitatori i etno skupine iz Hrvatske i Srbije, a ove godine prvi puta se na ovim Večerima čula i ikavica iz BiH.

»Ovom manifestacijom želimo pokazati da hrvatske subetničke skupine imaju nešto zajedničko, a to je ikavski govor. Povezuje nas jezik te tako Hrvati ovdje čine dio hrvatskog kulturnog prostora. Ikavski govor prisutan je u sva tri glavna hrvatska narječja – štokavskom, čakavskom, ali i kajkavskom, što niti profesori književnosti nisu znali«, kazao je predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Vladimir Nazor Ivan Karan.

Na početku programa ženska pjevačka skupina Prelje iz HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice izvela je tri bunjevačke pjesme, a recitatorica Antonija Kujundžić recitirala je stihove Mirka Kopunovića Sjaji zlato zemlje naše. Etno grupa Sinovi Hercegovine iz Širokog Brijega predstavila se gangama i pjevanjem uz gusle, a nakon toga Ljiljana Bačlija iz Subotice recitirala je jednu svoju pjesmu. Otkako se organiziraju večeri ikavice, prvi puta se čula i bosanska ikavica kojom je do pred kraj 17. stoljeća govorilo dvije trećine stanovništva u Bosni.

»Od svih subetničkih skupina ikavica se najviše izgubila kod bosanskih Hrvata te se njome danas govori u nekim selima u okolici Bihaća te u okolici Jajca i Mrkonjić Grada, na području postojbine bosanskih kraljeva«, rekla je Marija Brtan iz Osijeka, podrijetlom Šokica iz Bosanske krajine.

Na kraju programa sudionicima su uručene zahvalnice i slike nastale na likovnim kolonijama »Ivan Gundić Ćiso Dalmata«.

Projekt: CROz dan sa nama