07. listopada 2024. godine

Teta Marin sir

Početak obnove jedne od najstarijih crkava Srijemske biskupije

Dr. sc. Dejan Bursać, znanstveni suradnik u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu

Agrarni proračun za 2024. godinu 105 milijardi dinara

Agrarni proračun za 2024. godinu 105 milijardi dinara

BEOGRAD, 24. listopada 2023. (RIA CROS) – Proračunom za narednu godinu čiji je prijedlog nedavno usvojila Vlada Srbije i uputila ga u skupštinsku proceduru, za poljoprivredu je opredijeljeno oko 105 milijardi dinara što čini blizu šest posto poreznih prihoda države, izjavila je ministrica poljoprivrede Jelena Tanasković.

Ona je pojasnila da je ovo prvi put unazad dosta godina da je agrarni proračun namijenjen isključivo mjerama i subvencijama za tu, dakle 2024. godinu, jer će do 31. prosinca 2023. godine biti isplaćeni svi dugovi poljoprivrednicima pa sljedeće godine neće biti prenesenih obveza ni zaostalih dugovanja.

»Upravo ta ranija dugovanja i njihova namirivanja razlog su zbog čega je u ovoj godini bio rekordan iznos proračuna, koji je rebalansom povećan. Kada se uzme u obzir činjenica da će sav novac u proračunu za 2024. biti usmjeren na mjere i subvencije u toj godini, on će zapravo biti najveći«, pojasnila je ministrica.

Ona je istaknula da su prijedlogom proračuna ispunjena sva obećanja dana poljoprivrednicima, a navodeći neka od njih rekla je da je predviđeno da se subvencije po litri mlijeka povećavaju s 15 na 19 dinara, subvencije po hektaru s 9.000 na 18.000 dinara, po grlu s 25.000 na 40.000 dinara.

»Povećane su i subvencije za ovce i ovnove, koze i jarčeve sa sedam na 10.000 dinara, također i za kokoši, a subvencije po košnici pčela su povećane s 800 na 1000 dinara. Na taj način smo zaokružili kompletno stočarstvo, a povećanje je predviđeno i za druge, pa je za ratare povećana brojka s 20 na 100 hektara obradive površine«, rekla je ona.

Ministrica je istaknula da su na nerazumijevanje naišli i predloženi iznosi poticaja u Prijedlogu Zakona o poticajima, koji je također upućen u skupštinsku proceduru.

»U prijedlogu su navedeni minimumi za isplatu pa je, što se mlijeka tiče, kao minimum koji država treba isplatiti bilo 10 dinara, sada je u zakonu 15 dinara, a zapravo ćemo isplaćivati 19, jer ostavljamo prostor da ako bude novca isplatimo i više. Zato su prijedlogom zakona zapravo ograničene zajamčene, minimalne vrijednosti koje će država dati«, rekla je Tanasković.

Projekt: KROz dan sa nama