04. ožujka 2024. godine

Teta Marin sir

Početak obnove jedne od najstarijih crkava Srijemske biskupije

Dr. sc. Dejan Bursać, znanstveni suradnik u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu

Manije i europske integracije

Manije i europske integracije

BEOGRAD, 12. listpada 2023 (RIA CROS) – U organiciji Akademske inicijative FORUM 10 iz Novog Pazara u Beogradu je danas odžan okrugli stol »"Proces europskih integracija i politika prema manjinama« u čijem radu su sudjelovali i međunarodni tajnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSH) Darko Baštovanović  i predsjednik organizacije Mladeži DSHV-a Marin Piuković.

Baštovanović je, između ostaloga, kazao da, kada su u pitanju manjinske politike koje treba pratiti implementacija, provedba i nadgledanje određenih standarda, bilo onih Europske unije koji se primjenjuju kroz nacionalno zakonodavstvo Republike Srbije, bilo sporazuma koje su potpisale Srbija i matične države pojedinih manjina, moramo biti svjesni kako svaka nacionalna zajednica ima svoje specifičnosti.

»Pristup ne može biti unificiran, jer ne samo da se razlikuju naši zahtjevi i potrebe, nego postoji čitav spektar razlika kod se očituju na sociološkoj, antropološkoj, pa čak i etnološkoj razini. Postoje nacionalne manjine koje svoje kapacitete grade još od perioda socijalizma i imaju solidan okvir za izgradnju svojih institucija. Sa druge strane, primjerice, hrvatska i bošnjačka zajednica su tijekom 1990-ih bile  u potpunom institucionalnom vakuumu, izvan zakona, te su standardima usvojenim prije 20 godina dovedene u istu poziciju kao i tradicionalne nacionalne manjine, što je donijelo niz izazova. Uz nemogućnost praćenja koraka koje poduzimaju kolege iz tih zajednica, tu je i pitanje financijskih kapaciteta«, kazao je Baštovanović.

»Europeizacija je proces koji je višeslojan i značajan jer mora uračunavati specifičnosti svake zajednice, a unaprjeđenje prava jeste jedna od najreferentnijih točaka kada je u pitanju napredak države u ovom procesu, posebno stoga što deset organiziranih manjina u Srbiji imaju matične države u Eurpske unije, koje za tim očituju interes«, kazao je Baštovanović.

Marin Piuković je kazao kako retorika koja se čuje u javnom diskursu često nije naklonjena manjinama, a neke nacionalne manjine »markirane su kao remetilački faktor«.

»Tako imamo situaciju da na trgu u multinacionalnom gradu nastupa pjevač čije pjesme i background nisu naklonjeni nacionalnim manjinama. Može se zamisliti kako je bilo prosječnom građaninu hrvatske nacionalnosti u Subotici tog trenutka. Kako onda očekivati da će pripadnici hrvatske manjine upisivati svoju djecu u nastavu na materinskom jeziku, da će se odgovorno i hrabro izjašnjavati na popisu? Ne smijemo zaboraviti da sa televizija sa nacionalnim frekvencijama govore ljudi čija je politička pozadina nenaklonjena Hrvatima, i koji markiraju Hrvate kao velike neprijatelje«, kazao je Piuković.

Foto:DSHV

Projekt: KROz dan sa nama