Manjine na izborima

BEOGRAD, 30. studenog 2023. (RIA CROS) – Od 2020. godine, kada je izmijenjen Zakon o izboru narodnih zastupnika i smanjen cenzus s 5 pet na 3 posto od ukupnog broja izašlih birača i glasovi za stranke i koalicije nacionalnih manjina se drugačije broje.

Naime, istodobno su tada izmijenjenje i odredbe koje se tiču predstavljanja nacionalnih manjina u Narodnoj skupštini Srbije, pokrajinskoj Skupštini i u skupštinama općina. Ovim se izmjenama, kako se navodi u zakonu, trebalo unaprijediti predstavljanje nacionalnih manjina, osobito onih malobrojnijih kao i spriječiti mogućnost zloupotrebe statusa manjinskih stranaka.

Među malobrojnijim manjinama je svakako i hrvatska što je predstavljao problem i za njihove stranke, prije svega Demokratski savez Hrvata u Vojvodini kao najjaču i najreprezentativniju, ali i za bilo kakav pluralizam u okviru političkog predstavljanja.

Znanstveni suradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, politolog Dejan Bursać kaže kako su promjene koje su uvedene 2020. godine, uvećanjem količnika za 35 % za nacionalno-manjinske stranke, donijele pozitivne promjene u predstavljenosti nacionalnih manjina te doprinijele suradnji među manjinama.

Što se tiče samog izračuna broja mandata, on kaže kako se nakon izbora glasovi koje su osvojile manjinske stranke ili koalicije, odnosno njihovi količnici, množe i na taj način se praktično taj količnik umjetno povećava za trećinu.

Na koncu Bursać ocjenjuje kako je ova promjena dobra za nacionalne manjine, prije svega za njihove stranke, osobito one koje su dobro organizirane i imaju disciplinirane glasače.

Projekt: CROz dan sa nama