Obrazovanje na bosanskom jeziku u Srbiji
Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Fuad Baćićanin najavio je početkom ove godine da će im tijekom ove godine u fokusu biti obrazovanje. Istaknuo je pri tome da je proces obrazovanja na bosanskom jeziku kompleksan i zahtjevan.
»Ulazimo s velikim elanom u 2025. godinu i uvjereni smo da ćemo ostvariti velike rezultate. Odbor za obrazovanje i nedavno konstituirani Bošnjački prosvjetni savjet aktivno su poduzeli sve mjere kako bismo spremno dočekali najavljeni proces reforme obrazovanja, koja će obuhvatiti obrazovanje na manjinskim jezicima«, rekao je tada Baćićanin novinarima.
Obrazovanje – prioritet za BNV u 2025.
Dodao je da će Vijeće nastaviti s afirmacijom obrazovnog procesa u školama u kojima se izvodi nastava na materinjem jeziku, te da će inzistirati s vraćanjem nastave na bosanskom jeziku u prijepoljskim školama gdje živi oko 50 posto Bošnjaka, ali, kako je rekao, gdje »nije ispoštovan zakon ne poštuju se prava djeteta i nastava na materinjem bosanskom jeziku ne postoji«.
»To je zadatak prije svega BNV-a na čelu s odborom za obrazovanje i Bošnjačkim prosvjetnim savjetom«, rekao je i dodao da je velika odgovornost i na lokalnoj samoupravi u Prijepolju, direktorima odgojno-obrazovnih institucija te da očekuju i razumijevanje roditelja djece i njihovo aktivno uključivanje.
Kao još jedan problem je Baćićanin tada istaknuo situaciju na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru gdje, kako je rekao, BNV pomno prati situaciju u svezi formiranja studijskog programa bosanski jezik i bošnjačka književnost.
Naime, BNV smatra kako je ovakav program neophodan zbog potreba obrazovanja nastavnog kadra za izvođenje nastave na bosanskom jeziku na kojem se obrazuje oko 17.000 učenika u Sandžaku u osnovnim i srednjim školama. Predstavnici BNV-a su se u rujnu prošle godine sastali s predstavnicima Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) i suglasili su se da je zajednički cilj najvišeg bošnjačkog predstavničkog tijela i tog sveučilišta da se formira i akreditira ovaj studijski program, kao i da značajnu ulogu u tome treba imati Ministarstvo prosvjete Srbije. Rektorica DUNP-a prof. dr. sc. Zana Dolićanin ocijenila je tada da bi formiranje ovog studijskog programa bilo najefikasnije kroz suradnju s nekim od sveučilišta iz Bosne i Hercegovine.
Osim teme otvaranja studijskog programa bosanski jezik i književnost, na sastanku je razgovarano i o drugim rješenjima koje Vijeće očekuje od ovog sveučilišta, a među njima su akreditacija svih postojećih studijskih programa, otvaranje novih programa za koje postoji potreba zajednice, te uvođenje predmeta od nacionalnog interesa na svim studijima iz područja društveno-humanističkih znanosti.
Što se tiče uvođenja studijskog programa bosanski jezik i bošnjačka književnost rektorica prof. dr. sc. Zana Dolićanin je rekla kako najprije treba Agencija za nacionalni okvir kvalifikacija u listu zanimanja uvesti zvanje profesor bosanskog jezika i bošnjačke književnosti, neophodno je zatim osigurati nastavni kadar (koga na teritoriju Srbije nema) i poslije toga pristupiti procesu akreditacije studijskog programa.
Sastanak i dogovor između dužnosnika BNV-a i predstavnika DUNP-a uslijedio je nakon pisanja SNEWS-a početkom srpnja prošle godine da se kroz materijal za akreditaciju studijskog programa na ovom sveučilištu izbacuju nastavni sadržaji iz područja bosanskog jezika i bošnjačke književnosti, reagiranja iz BNV-a i pisanja pojedinih medija u Beogradu da »bosanski jezik i Bošnjaci ne postoje«. Naime, akreditacija za studijski program srpski jezik i književnost, u okviru kojeg su se do sada izučavali i predmeti za bosanski jezik i književnost, je u postupku obnove. Šefica katedre na DUNP-u za studijski program srpski jezik i književnost profesorica u javnom nastupu je bosanski jezik označila kao »nepostojeći«, navodi SNEWS.
»Po ovom pitanju poduzeli smo sve što je bilo u našoj nadležnosti i očekujemo da će se vrlo brzo stvari početi mijenjati na bolje. Studijski program bosanski jezik i bošnjačka književnost, uvođenje predmeta od nacionalnog značaja na svim smjerovima društveno-humanističkih znanosti, akreditacija svih postojećih studijskih programa i otvaranje novih programa, ali i zaustavljanje progona stručnog kadara s Univerziteta su principi od kojih Vijeće neće odustati i koje DUNP mora razumjeti i poštovati kako bi dao odgovore i rezultate i kako bi poštovao okruženje u kojem se Univerzitet nalazi i radi«, rekao je Baćićanin po preuzimanju dužnosti predsjednika BVN-a početkom ove godine.
Također je izrazio nadu da će u novu školsku 2025./26. godinu ući s Nacionalnom čitankom za učenike prvog ciklusa osnovnog obrazovanja.
Cjelovita nastava od 2013. godine
Inače, cjelovita nastava na bosanskom jeziku u Sandžaku odvija se od 2013. godine, a 2004. nastava se odvijala samo kroz izborni predmet bosanski jezik s elementima nacionalne kulture.
U izvještaju BNV-a o obrazovanju na bosanskom jeziku u Sandžaku od 2013. do 2020. navodi se kako je prvi javni sat bosanskog jezika u Sandžaku održan 20. listopada 2004. godine u osnovnoj školi u Ljeskovi, općina Tutin. Od školske 2004./05. godine u osnovnim školama u Sandžaku odvijala se najuža zakonom predviđena varijanta obrazovanja – izučavanje bosanskog jezika kao izbornog nastavnog predmeta bosanski jezik s elementima nacionalne kulture u osnovnim školama.
Zakonom o ratifikaciji Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, 23. prosinca 2005. godine, bosanski jezik uvršten je u deset manjinskih jezika u Srbiji čime su stvorene pretpostavke za javnu i službenu uporabu bosanskog jezika kao i školovanja. U školskoj 2009./10. godini izborni predmet bosanski jezik s elementima nacionalne kulture bio je zastupljen u nastavi od 1. do 7. razreda. Prema posljednjim podacima, u ovom izvještaju iz 2020. godine izborni predmet bosanski jezik izučavao se u 11 obrazovno-odgojnih ustanova u Sandžaku za što se odlučilo 571 učenik.
Održavanjem javnih školskih satova iz bošnjačke književnosti, povijesti i kulture 21. veljače 2013. godine počela je pripremna nastava na bosanskom jeziku u 1. i 5. razredu osnovne škole i u 1. razredu srednjih škola, koja je trajala do kraja školske 2012./13. godine.
Cjelokupna nastava na bosanskom jeziku uvodila se ciklično u pripremnom predškolskom odgoju i obrazovanju, osnovnim školama u 1. i 5. razredu i uključivanjem viših razreda svake sljedeće školske godine. Roditelji učenika prilikom upisa izjašnjavali su se hoće li njihovo dijete pohađati nastavu na bosanskom ili srpskom jeziku.
Cjelokupna nastava na bosanskom jeziku započela je 2. rujna školske 2013./14. godine u 35 obrazovano-odgojnih ustanova u 168 odjela, koje je pohađalo 4.088 učenika i Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici. To je istodobno značilo i da se, osim izučavanja bosanskog jezika, izučava i bošnjačka književnost, povijest i kultura Bošnjaka.
Izvršni odbor BNV-a donio je odluku kojom su za obrazovanje Bošnjaka od posebnog značaja 12 osnovnih škola u Novom pazaru, Sjenici, Tutinu i Prijepolju i Gimnazija u Tutinu.
BNV je tijekom 2013. i 2014. godine organizirao polaganje testova iz bosanskog jezika za nastavnike i stručne suradnike. Oko 2.200 nastavnika i stručnih suradnika dobilo je certifikat o poznavanju bosanskog jezika za obavljanje obrazovno-odgojnog rada na bosanskom jeziku. Od 2014. godine certifikate o poznavanju bosanskog jezika izdaje Državni univerzitet u Novom Pazaru.
Vijeće je u suradnji s „Prosvjetnim pregledom“ preveo cjelokupnu školsku evidenciju na bosanski jezik u školama u kojima se nastava odvija na bosanskom jeziku, organiziralo je programe stručnog usavršavanja, tribina, radionica kao i okruglih stolova, znanstvenih skupova i studijskih putovanja. Sudjelovalo je u različitim projektima s ciljem jačanja jezičnih kompetencija nastavnika i organiziralo različite obuke za nastavnike.
Udžbenici koji se koriste u nastavi na bosanskom jeziku napisani su na bosanskom jeziku i latiničnom pismu (autorski udžbenik za predmet bosanski jezik i književnost i dodaci udžbenicima za predmete od nacionalnog značaja), dok su udžbenici za ostale predmete prevedeni na bosanski jezik.
Kako se navodi u izvješću, koristi se 201 udžbenik od više nakladnika od kojih su 53 autorska udžbenika i 148 prevedenih udžbenika.
U cilju naprjeđenja obrazovanja na bosanskom jeziku BNV je pokrenuo i realizirao više aktivnosti kao što su proglašenje Dana školstva na bosanskom jeziku 21. veljače, organiziraju se različita natjecanja i natječaji, stručna usavršavanja, projekt »Bosanski jer smo Bošnjaci« s ciljem podizanja svijesti o pravu na obrazovanje na materinjem jeziku, organiziraju se tribine, paneli itd. Osim toga, BNV je osigurao besplatne udžbenike i druga nastavna sredstva za učenike u osnovnim i srednjim školama. Prema navedenom izvješću, u školskoj 2020./21. godini u obrazovnom sustavu na bosanskom jeziku bilo je ukupno 16.885 djece u odgojno-obrazovnim ustanovama u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici.
»Trenutno, obrazovni sustav na bosanskom jeziku obuhvaća između 16.000 i 17.000 učenika godišnje, ali cilj ostaje da svako bošnjačko dijete bude dio ovog modela«, rekao je za RTV Novi Pazar predsjednik Bošnjačkog prosvjetnog savjeta prof. dr. sc. Sead Šemsović početkom godine.
»Ovaj obrazovni koncept objedinjuje vrijednosti od nacionalnog značaja za Bošnjake, dok istovremeno doprinosi multietničkom i multikulturalnom društvu u Srbiji. Djeca kroz ovaj sistem dobijaju obrazovanje koje podjednako poštuje i bošnjačku i srpsku kulturu«, rekao je Šemsović.
Vijeće kroz medijske kampanje i direktnu komunikaciju s roditeljima intenzivno i dalje radi na širenju svijesti o značaju obrazovanja na bosanskom jeziku, jer »ovakav model omogućava djeci da razviju samopouzdanje, ponos i znanje o vlastitoj tradiciji, ali i da istovremeno uvažavaju i poštuju većinsku kulturu«, poručuju iz BNV-a.
Projekt se provodi uz financijsku potporu Kabineta ministra za pomirenje, regionalnu suradnju i društvenu stabilnost Republike Srbije.