Obrazovanje Roma - Izlaz iz začaranog kruga siromaštva
»Nije život na socijali. Ako imate neko obrazovanje, možete naći posao, imati plaću, svojoj djeci omogućiti da se obrazuju; tko radi ima i socijalno osiguranje, može uzeti kredit poboljšati uvjete života. Ključno je osvijestiti roditelje, koji sve više potiču svoju djecu na obrazovanje«, kaže Stevan Oršoš
Prema rezultatima Popisa 2022. u Srbiji živi skoro 132.000 Romi i po brojnosti oni su treća nacionalna manjina u Srbiji, iza Mađara i Bošnjaka. Prosječan broj djece po ženi starosti iznad 15 godina je 2,2, što je iznad granice potrebne za zamjenu generacija. Prosječna starost romske populacije je 30,6 godina i Romi su najmlađa etnička zajednica u Srbiji. Prema podacima Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, visoko obrazovanje ima samo jedan posto Roma, dok je prosjek Srbije 23 posto.
U kategoriji stanovništva od 15 do 24 godine je 23.228 Roma. Bez ikakvog obrazovanje je 1.770, s nepotpunom osnovnom školom 3.838, 12.780 ima završenu osnovnu školu, srednju školu 4.725, višu školu 19 i završen fakultet ima 52 Roma i gotovo podjednak je broj žena i muškaraca među visokoobrazovanom romskom populacijom. Uključivanje Roma u obrazovanje još uvijek je veliki problem, ali se i u tom dijelu života Roma čine pomaci. Kakvi, pokazat ćemo na primjeru iz južne i sjeverne Srbije.
Liječnik, inženjer? Može
U općini Vladičin Han živi oko 2.000 Roma, a u Surdulici oko 4.000. Žive uglavnom u romskim mahalama. Siromaštvo, nezaposlenost i socijalna isključenost razlog su što većina onih koji i završe osnovnu školu ne nastavlja dalje obrazovanje. A trebali bi, trudi se i mladim Romima i njihovim obiteljima dokazati na svom primjeru Januš Kurtić, koji je prije 40 godina izlaz iz siromaštva vidio upravo u daljem školovanju.
»Vojnu gimnaziju u Beogradu upisao sam 1982. godine, Vojnu akademiju 1986. i 1990. završio sam i dobio čin potporučnika. U klasi od 400-500 pitomaca Vojne akademije bio sam jedini Rom. Motiv mi je bio prevladavanje siromaštva u kome sam odrastao, sigurnost, plaća, stan, automobil. Želju da se školujem podržali su roditelji, a vojnu školu odabrao sam jer je država pokrivala sve troškove školovanja«, kaže Kurtić koji je u mirovinu otišao s činom potpukovnika.
Predsjednik je Udruženja Roma intelektualaca koje od 2011. godine radi na obrazovnoj inkluziji djece romske nacionalnosti.
»Uspjeli smo motivirati i socijalizirati mlade Rome i njihove roditelje i od jednoznamenkastog broja onih koji nastavljaju srednjoškolsko obrazovanje došli smo do više od stotinu srednjoškolaca. U Vladičinom Hanu sada imamo 102 učenika u srednjoj školi, a u Surdulici oko 150. Nažalost, zbog siromaštva nemaju mogućnosti upisivati škole izvan mjesta stanovanja. Vranje ima medicinsku školu, ali mjesečna karta staje 7.000 dinara. U Vladičinom Hanu je gimnazija i tehnička škola i veliki dio naše djece je u te dvije škole. U Srednjoj tehničkoj školi najatraktivniji je smjer mehaničar motornih vozila, tehničar drumskog prometa. Manji broj upisuje gimnaziju. Gotovo je identična situacija u Surdulici, osim što Surdulica ima i poljoprivrednu školu. Novi smjer u toj školi je kuhar koji masovno upisuju romska djeca«, kaže Kurtić.
Kako raste broj Roma u srednjim školama, tako se povećava i broj onih koji upisuju fakultete.
»Kada smo 2011. počeli, studenata skoro nije bilo. Sada svake godine 5-6 mladih Roma iz ove dvije općine upisuje fakultet. Problem je što su stipendije minimalne i ne mogu pokriti troškove stanarine, ishrane, odjeće. U Surdulici je dvoje mladih Roma završilo medicinski fakultet i sada rade u Nišu i Ljubljani. U Vladičinom Hanu jedan mladić završio je prometni fakultet i sada je na rukovodećem mjestu u Putevima Srbije«, kaže Kurtić.
Iako se može govoriti o velikim pomacima, broj mladih Roma obuhvaćenih obrazovanjem trebao bi biti i veći, a najveća prepreka za to je siromaštvo. Romska djeca su upravo zbog siromaštva često diskriminirana među svojim vršnjacima, pa se događa da zbog toga i napuste školovanje.
Nije život na socijali
U Somboru prema Popisu stanovništva živi 957 Roma. To su oni koji su se izjasnili, ali je taj broj i veći jer se jedan dio Roma »skriva« izjašnjavajući se drugačije ili jednostavno ne izjašnjavajući svoju nacionalnu pripadnost. Problemi romske populacije u Somboru rješavaju se kroz Lokalni akcijski plan za Rome. Važeći je usvojen prošle godine i u njemu su pobrojane mjere koje trebaju poboljšati socijalni i ekonomski položaj Roma, potaknuti zapošljavanje i obrazovanje. Koliko je važno raditi na obrazovanju govori i podatak da četvrtinu romske populacije u Somboru čine Romi mlađi od 14 godina. To su generacije koje dolaze, ali obrazovanje nedostaje i onima koji su davno prerasli školske klupe.
»U redovito osnovnoškolsko obrazovanje u Somboru i Doroslovu uključeno je oko 80 posto djece, Monoštoru 40 do 50 posto. U drugim selima gdje je romska zajednica manja manji je i postotak obuhvaćen nastavom« kaže predsjednik Saveza romskih organizacija Zapadnobačkog okruga Stevan Oršoš u čijoj je nadležnosti i obrazovanje Roma u Južnobačkom i Sjevernobačkom okrugu.
Oršoš kaže da se posljednjih 10 godina vide pomaci i da sve više mladih Roma nastavlja obrazovanje u srednjim školama. Najviše ih je u Srednjoj tehničkoj školi u Somboru na smjeru vozač cestovnih vozila, koji upisuju mladi Romi iz svih mjesta Zapadnobačkog okruga.
»U Srednjoj medicinskoj školi u Somboru imamo petero učenika. Jedna učenica iz Monoštora ima prosjek 5,00. Već znamo da će jedna maturantkinja nastaviti studij«, kaže Oršoš.
Najbolji poticaj su vršnjaci koji se školuju, ali i roditelji koji su i završili osnovnu školu. Djeci koja nastave školovanje plaćene su mjesečne karte, ili učenički i studentski dom, što se preko LAP-a za Rome financira iz proračuna Grada Sombora. Iako su neke stavke u LAP-u smanjene, obrazovanje je ostalo s istim financijskim sredstvima.
»Jednoj djevojci plaćali smo učenički dom, a sada i studentski dom u Subotici. Još uvijek je mali postotak onih koji žele na fakultet. Radimo na terenu, razgovaramo s roditeljima, djecom. Nije život na socijali. Ako imate neko obrazovanje, možete naći posao, imati plaću, svojoj djeci omogućiti da se obrazuju. Tko radi ima i socijalno osiguranje, može uzeti kredit, poboljšati uvjete života. Ključno je osvijestiti roditelje, koji sve više potiču svoju djecu na obrazovanje«, pojašnjava Oršoš.
Oni koji su propustili na vrijeme završiti osnovnu školu mogu je završiti u Školi za osnovno obrazovanje odraslih. Nastava je u Somboru, Apatinu, Sonti, Bogojevu, Vajskoj, Selenči, Odžacima, Subotici, zatvorima u Subotici i Somboru.
.................................................................................................
Izborni predmet romski jezik s elementima nacionalne kulture pohađa oko 3.000 učenika, a nastava je organizirama u 60 škola u Srbiji
Projekt se provodi uz financijsku potporu Kabineta ministra za pomirenje, regionalnu suradnju i društvenu stabilnost Republike Srbije.