04. ožujka 2024. godine

Teta Marin sir

Početak obnove jedne od najstarijih crkava Srijemske biskupije

Dr. sc. Dejan Bursać, znanstveni suradnik u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu

Odbor za hrvatsku nacionalnu manjinu Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Subotici

Odbor za hrvatsku nacionalnu manjinu Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Subotici

SUBOTICA, 27. listopada 2023. (RIA CROS) – U Hrvatskom domu – Matici u Subotici danas se sastao Odbor za hrvatsku nacionalnu manjinu Savjeta Vlade Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, prenosi »Hrvatska riječ«.

Na Odboru su se okupili pripadnici hrvatske nacionalne manjine iz 8 država, od 12 koliko ih ima u ovome tijelu. Prisutuni su bili predstavnici iz Austrije, Italije, Rumunjske, Bugarske, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i najbrojnije hrvatske nacionalne manjine – Srbije.

Domaćin susreta bila je predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić koja je i potpredsjednica Savjeta te predstavnica ovoga Odbora.

Ciljem sastanka bio je međusobno povezivanje predstavnika Hrvata iz država gdje su manjina, komuniciranje potreba i izazova s kojima se susreću hrvatske zajednice u dotičnim državama te usuglašavanje zajedničkog djelovanja na promoviranju i poboljšanju položaja Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Nazočnima se putem video poziva obratio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Obojica su zajamčili još veću financijsku i drugu podršku Hrvatima izvan domovine.

»Hrvatska vodi dobru politiku prema nacionalnim manjinama koji žive u Hrvatskoj i želimo jednako tako i još više podupirati Hrvate koji žive izvan Hrvatske jer smo jedan narod, jedno biće i država je sada i dovoljno ekonomski i financijski snažna da ta pomoć zaista može biti puno značajnija i vidljivija«, rekao je premijer Hrvatske.

Poručio je Plenković i kako je Hrvatska raspoložena podupirati sve ono što hrvatske nacionalne manjine smatraju da je važno za očuvanje i napredak njihove zajednice – investicije u obrazovanje, kulturu, vjerske objekte, sport, folklor...

U svojemu obraćanju, Plenković je pohvalio djelovanje hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.

»Jako mi je drago što ste u Subotici. Predsjednica HNV-a i tim oko nje su izrazito agilni i baš služe kao jedan ogledan primjer rada za ojačanje identiteta Hrvata u svakoj vašoj državi, a ovaj koji je u Srbiji je posebno impresivan«, rekao je premijer Hrvatske.

Milas je i ovom prilikom najavio ponovno povećanje sredstava iz proračuna Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske.

»Vlada Republike Hrvatske svake godine povećava, a tako će biti i iduće, proračun za Hrvate izvan Hrvatske. Mi ćemo s vama kao partneri, pripadnici istog naroda pokušati ostvariti ciljeve na najbolji mogući način«, rekao je Milas.

Dodao je on i kako Matica u kojoj se Odbor okupio pokazuje »da je ono što je ponekad nedokučivo, ostvarivo ako se radi zajedno, ako se razumije i uvažava.

»Hvala Vam na svemu što činite za Hrvate, gdje god živjeli«, poručio je Milas.

Tijekom radnog sastanka predstavnici zajednica predstavili su stanja i izazove s kojima se kao manjine suočavaju u svojim domicilnim državama.

Kao plod susreta Vojnić je najavila elaborat s potrebama koji će u ime Odbora predati premijeru, odnosno Vladi Hrvatske.

Uspoređujući položaj hrvatskih manjina u drugim državama, predsjednica HNV-a kazala je da su Hrvati u Srbiji u prednosti u odnosu na neke druge hrvatske manjine jer imaju krovnu instituciju i jer priznati su kao manjina.

Kao najveću negativnu razliku Hrvata u Srbiji u odnosu na Hrvate u drugim državama Vojnić je istaknula financiranje.

»Za HNV se s razine i države, i pokrajine i lokala izdvaja oko 180.000 eura. U Austriji je recimo za Hrvate izdvaja 1,7 milijuna eura, ili za Hrvate u Rumunjskoj milijun eura. Za puno manje zajednice država ima razvijenije politike i izdvajaju se puno veća sredstva«, rekla je Vojnić i dodala da u Srbiji Hrvati nemaju niti zajamčene mandate u skupštini, kako je u drugim državama uređeno.

»Mi sada imamo mistra u Vladi, ali to nije posljedica poštivanja bilateralnog sporazuma između Srbije i Hrvatske, nego je on to svojim snagama ishodovao.

Kao predsjednik III. Savjeta Vlade Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske i u ime hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj sastanku je nazočio Ivan Gugan.

Iako je, kako je rekao, teško usporediti sve pripadnike hrvatske nacionalne manjine jer se razlikuju po statusu, brojnosti, političkoj i društvenoj situaciji iz kojih dolaze, zajednička im je matična država Hrvatska kojoj mogu zajedno i pristupati.

»Ovakvi sastanci su važni jer možemo pomoći jedni drugima savjetima, razmjenjivanjem praksi i možemo zajedno pristupiti prema našoj matičnoj zemlji Hrvatskoj i svojim domicilnim državama«, rekao je Gugan.

Pohvalio je Gugan Vladu Republike Hrvatske: »Vidim ogroman iskorak i u političkoj potpori, pogotovo i u financiranju – cifra se zadnjih par godina povećala sigurno 5-6 puta.«

Hrvata u Mađarskoj ima gotovo duplo manje nego li Hrvata u Srbiji – 22.000. Imaju 15-tak institucija obrazovnih (školski centri), kulturnih (muzej, kazalište), znanstvenih... koje se financiraju iz proračuna Mađarske, a značajna im je, kako je rekao Gugan i financijska pomoć iz Hrvatske.

Veću financijsku podršku profesionalnih institucija od strane Hrvatske naveo je Gugan kao potrebu.

Stanko Horvath, predstavnik Hrvata iz Austrije također je rekao da njih 19.000 pripadnika gradišćanskih Hrvata najviše novca dobiva iz domicilne države. Kao najveći problem naveo je gravitiranje Hrvata iz rodnih mjesta u Beč, gdje vrlo često izgube svoj nacionalni identitet. Zbog toga smatra da je potrebno osigurati dvojezično obrazovanje u Beču, a imaju potrebu i hrvatskoga doma u Željeznu.

U ime Hrvata iz Rumunjske kojih ima 4842 u Odboru je Petar Hategan. Pored milijun eura koje dobivaju od Rumunjske, kao veliku prednost istaknuo je i zagarantirani mandat u parlamentu. Najveću

potrebu z aopstanak ove zajednice istaknuo je uposlenu profesionalnu osobu.

Hrvati kao nacionalna manjina nisu priznati u Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj, a u Italiji su priznati kao jezična manjina.

Predsjednik saveza hrvatskih društava u Sloveniji Đanino Kutnjak rekao je kako je njima najveći problem upravo to što nisu priznati, iako ih ima 35.000 (podatak iz 2002. prema posljednjem popisu stanovništva).

»U Sloveniji ne postoji politička volja da bi se to riješilo. Posljedice su asimilacija, Hrvati nemaju svoje predstavnike niti u lokalnim niti u državnim tijelima, a nemamo ni nikakvu financijsku potporu onda iz domicilne države«, rekao je Kutnjak.

Smatra Kutnjak da je za hrvatsku zajednicu u Sloveniji potreban hrvatski dom u Ljubljani te financiranje dvije profesionalno uposlene osobe.

Josip Tunić iz Sjeverne Makedonije rekao je kako sve to nemaju niti Hrvati u Sjevernoj Makedoniji kojih ima malo više od 2000. Istaknuo je on i nedostatak adekvatnih prostorija za rad pet udruga u koliko su organizirani te je naveo potrebu za hrvatskim domom.

Prema riječima predstavnika za Bugarsku Rumena Boydžieva, niti jedna nacionalna manjina nema priznati status manjine u toj državi, pa tako nema ni 1200 Hrvata.

Rekao je on da bi Hrvata u Bugarskoj bilo puno više da se nisu kroz povijest prezimena prilagođavala bugarskom jeziku, čime su i Hrvati poput ostalih manjina izgubili identitet.

Antonella D'Antuono članica je Odbora kao moliška Hrvatica iz Italije. Pripadnika hrvatske nacionalne manjine ondje ima oko 2000 koji su organizirani u 10 udruga.

Kao najveći problem ove zajednice navela je asimilaciju zbog koje od četiri mjesta gdje žive Hrvati, u jednome više nitko ne govori hrvatski.

Kao potrebu navela je izgradnju hrvatskog doma u Kruču.

U Italiji, kao i u svakoj navedenoj državi postoji oblik obrazovanja na hrvatskome jeziku, ali samo je u Mađarskoj i Srbiji ono cjelovito.

Hrvata izvan Republike Hrvatske ima gotovo jednaki broj kao i u Republici Hrvatskoj. O Hrvatima izvan matične države brine Savjet Vlade Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji u svome sastavu ima četiri Odbora.

Pored Odbora za hrvatsku nacionalnu manjinu, djeluju odbori i za prekooceansko iseljeništvo, hrvatsko iseljeništvo te Hrvate u Bosni i Hercegovini.

 

Projekt: CROz dan sa nama