S plodnog zemljišta prinos dolazi sâm
SUBOTICA, 19. listopada 2023. (RIA CROS) – U povodu obilježavanja spomendana sv. Vendelina, zaštitnika seljaka, ljetine, domaćih životinja i prirode, danas je u Tavankutu obavljen blagoslov zemljoradnika i traktora, a nakon sv. mise u crkvi Presveto Srce Isusovo, na Etno salašu Balažević održano stručno predavanje o regenerativnoj poljoprivredi.
Agencija za zaštitu životne sredine Srbije je 2013. godine utvrdila da je oko 80 posto površina na teritoriju Srbije, odnosno 85 posto površina u Vojvodini u procesu degradacije odnosno gubitka plodnosti. To za posljedicu kod nas ima stagnaciju u ratarstvu u posljednjih 8-10 godina, a u razvijenom svijetu to je prisutno u posljednjih više od dva desetljeća. Po računicama nekih stručnjaka, ako ostanemo na ovom sistemu obrade zemljišta, ostaje još otprilike 60 sezona tj. 60 žetvi.
»Znači poslije nas će možda još jedna ili dvije generacije raditi poljoprivredu i onda je kraj. Činjenica je da smo mi prve generacije koje su spoznale problem i posljednje koje ga mogu rješavati«, istaknuo je inženjer poljoprivrede i savjetodavac u biljnoj proizvodnji Florian Farkaš, koji je poljoprivrednicima danas održao predavanje o regenerativnoj poljoprivredi i čije je gazdinstvo od 2018. godine prevedeno u ovaj sistem obrade zemljišta.
Ova je tema, kako je rekao, aktualna zbog trenutne situacije na njivama, zbog klimatskih te nadolazećih tržišnih promjena, a regenerativna proizvodnja je vid proizvodnje koji omogućuje, s jedne strane, da se ti tržišni zahtjevi zadovolje, a s druge, jedan od alata za ublažavanje pa čak i djelomične rješavanje klimatskih promjena je ova promjena tehnologije.
»Regenerativna poljoprivreda je zapravo skup postojećih, već uhodanih agrotehničkih mjera čiji je cilj na jednoj parceli do maksimuma iskoristiti besplatne prirodne resurse koji okružuju samu tu proizvodnu parcelu. Drugim riječima, pokušavamo izvući maksimum iz prirode, ali istodobno ne da je islužimo već da je dodatno unaprjeđujemo. Alati za to su da se ne dira zemljište, što je radikalna promjena za naše proizvođače, znači izravna sjetva, povećanje biodiverziteta što znači da ne gajimo samo glavni usjev koji nam donosi novac, već i pokrovne i međuusjeve. Tu primjerice možemo zasnovati cvjetne pojaseve gdje nisu dovoljno pogodni dijelovi parcele za gajenje. Tko ima mogućnost, no nažalost malo tog ima kod nas, to je da se integrira stočarstvo u smislu rotacijske ispaše, znači da se stoka ne drži u korlatima i štalama, već da se pregonskom ispašom i domaće životinje integriraju u cijeli taj sistem. Riječju, da se oponaša ono što se i inače događa u prirodi«, pojasnio je Farkaš.
Projekt: KROz dan sa nama
