Vjerska isključivost ili prihvatanje
Teme međuetničkih odnosa, međureligijske suradnje, interkulturalnog obrazovanja, poštovanja različitosti i tolerancije su teme o kojima se često govori u lokalnim zajednicama koje su multietničke, multikonfesionalne i multijezične. Kao zajednički imenitelj kada su u pitanju ti odnosi često se ističe značaj vjerskih sloboda, poštivanja prava pripadnika različitih vjerskih zajednica i potreba njegovanja tolerancije među različitim zajednicama. Međutim, iako se ova riječ često pojavljuje u političkim i inim govorima i porukama prigodom različitih događanja i svečanosti u multietničkim lokalnim zajednicama, čini se da nema pravog uvida u to kakva su uvjerenja prisutna o vjerskoj slobodi i pravima na različita uvjerenja te u kojoj mjeri je prisutna vjerska isključivost a u kojoj mjeri prihvatanje vjerskih različitosti.
U istraživanju koje je proveo Centar lokalne demokracije (LDA) iz Subotice uz podršku Nacionalnog demeokratskog instituta a u sklopu višegodišnjeg programa koji se bavi vjerskom tolerancijom pod nazivom “Svi naši tornjevi“ pokušalo se doći do odgovora može li se vjerska isključivost izmjeriti i što doprinosi prihvatanju različitosti i vjerskih slobofda a što neprihvatanju i osjećaju nepovjerenja pa i osjećaja ugroženosti od pripadnika drugih vjerskih zajednica. Istraživanje je provedeno putem upitnika na srpskom i mađarskom jeziku u formi on-line i tiskanog upitnika među učenicima viših razreda dvije srednje škole, dvije osnovne i jedne više škole, uzrasta od 15-25 godina.
Istraživanjem je ispitivana struktura vjerske isključivosti/prihvatanja te povezanost ovih uvjerenja s vrijednosnim orijentacijama, religioznošću, socijalnim stavovima, etnocentrizmom i crtama ličnosti.
Prvi cilj istraživanja bio je ustanoviti kako se strukturiraju stavovi koji ukazuju na prihvatanje s jedne strane i sdruge strane neprihvatanje vjerskih razlika odnosno vjerske isključivosti. Za to je primjenjena "Skala vjerske isključivosti" i ustanovljeno je da se izdvajaju tri dimenzije i to “Neprihvatanje vjerskih različitosti”, “Prihvatanje vjerskih različitosti” i Nepovjerenje i osjećaj ugroženosti”.
Prva dimenzija “Neprihvatanje vjerskih različitosti” povezuje tvrdnje da: Svi građani jedne države trebaju pripadati istoj religiji i crkvi, Čovjek se može osjećati sigurno samo ako živi u sredini u kojoj većinu čine pripadnici njegove religije, Prema pripadnicima drugih vjera treba biti oprezan, čak i kad su nam prijatelji što je povezano i s isključivanjem mogućnosti vjerski mješovitih brakova - Moj budući bračni drug pripadaće istoj vjerskoj zajednici kao i ja i uvjerenje da su Vjerski mješoviti brakovi unapred osuđeni na propast.
Druga dimenzija “Prihvatanje vjerskih različitosti” ukazuje na prihvatanje vjerskih sloboda i prava - Svatko ima pravo birati u koju će vjersku zajednicu ići i u što će vjerovati, Prihvatam ljude čija je religija drugačija od moje, Ljudi trebaju imati jednaka prava bez obzira na vjersku pripadnost i Vjernici različitih vjera trebaju se međusobno družiti i učiti jedni od drugih.
Treća dimenzija “Nepovjerenje i osjećaj ugroženosti” ukazuje na percepciju prijetnje od pripadnika drugih religija/vjerskih zajednica i vjersku isključivost. Ova dimenzija povezuje tvrdnje: Osjećam da ne trebam vjerovati pripadnicima drugih religija/vjerskih zajednica, Osobno se osjećam ugroženim od pripadnika drugih religija/vjerskih zajednica i Nikada se ne bih svjesno družio/la s pripadnicima drugih religija/vjerskih zajednica.
Postojanje ove tri dimenzije pokazuje da među mladima postoje razlike u odnosu na vjersku toleranciju odnosno vjersku isključivost. Dvije trećine mladih prihvata vjerske slobode i prava svih vjerskih zajednica, no tek jedna polovica smatra da se oni trebaju družiti i učiti jedni od drugih. Oko deset posto mladih ne smatraju poželjnim postojanje vjerskih razlika jer smatraju da svi građani jedne države trebaju pripadati istoj religiji i crkvi. Oni iskazuju nepovjerenje prema pripadnicima drugih vjerskih zajednica i žele da njihov bračni drug pripada istoj vjerskoj zajednici kao i oni. Na koncu treća dimenzija koja ukazuje na osjećaj ugroženosti od pripadnika drugih vjerskih zajednica iskazuje oko deset posto maldih a potpuno isključivanje pripadnika drugih vjerskih zajednica iskazuje oko tri posto mladih.
Projekt se provodi uz financijsku potporu Kabineta ministra za pomirenje, regionalnu suradnju i društvenu stabilnost Republike Srbije.