Zimski početak vinogradarske godine u Rumi: blagdan svetog Vinka

Blagdan svetoga Vinka (Vincencija), koji se u Rumi obilježava 22. siječnja, tradicionalno označava početak nove vinogradarske godine. Ovaj vinogradarski običaj duboko je ukorijenjen u srijemskom prostoru i u mnogočemu se podudara s praksom koja je poznata i u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Za razliku od drugih srijemskih mjesta, gdje se običaj danas održava sporadično – u krugu pojedinih obitelji ili manjih skupina – u Rumi se on očuvao kao zajednički, javni običaj hrvatske lokalne zajednice. Nakon što je početkom 21. stoljeća ponovno oživljen, danas se redovito organizira i ima jasno prepoznatljiv tijek.

Sudionici se najprije okupljaju u Hrvatskom domu u Rumi, odakle se automobilima odlazi do vinograda, a završni dio puta prelazi se pješice. Kod vinogradarske kuće postavlja se stol s tradicionalnom zimskom hranom – suhomesnatim proizvodima, kruhom i povrćem – uz rakiju i vino, neizostavne u hladnom zimskom ambijentu. U blizini se pali vatra oko koje se sudionici griju i peku slaninu i kobasice na dugim šibama.

Središnji dio običaja čini blagoslov vinograda, koji obavlja svećenik, škropeći čokote svetom vodom, dok se na lozu vješaju kobasice kao simbol željene rodnosti i blagostanja. Uz obrezivanje grančica loze pjevaju se tradicijske vinogradarske pjesme, čime se simbolično priziva dobra i plodna godina.

Po završetku obreda sudionici se vraćaju u Hrvatski dom, gdje se druženje nastavlja uz bogatu trpezu. Poslužuju se jela karakteristična za zimsko razdoblje i srijemsku tradiciju, dok žene – iako ne sudjeluju u samom odlasku u vinograd – imaju ključnu ulogu u pripremi hrane. Uz glazbu i zajedničko druženje, proslava se nastavlja do kasnih večernjih sati.

Projekt Multimedija Hrvata u Srbiji: spoj modernog i tradicijskog informiranja realizira se uz finacijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Blagdan svetoga Vinka (Vincencija), koji se u Rumi obilježava 22. siječnja, tradicionalno označava početak nove vinogradarske godine. Ovaj vinogradarski običaj duboko je ukorijenjen u srijemskom prostoru i u mnogočemu se podudara s praksom koja je poznata i u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Za razliku od drugih srijemskih mjesta, gdje se običaj danas održava sporadično – u krugu pojedinih obitelji ili manjih skupina – u Rumi se on očuvao kao zajednički, javni običaj hrvatske lokalne zajednice. Nakon što je početkom 21. stoljeća ponovno oživljen, danas se redovito organizira i ima jasno prepoznatljiv tijek.

Sudionici se najprije okupljaju u Hrvatskom domu u Rumi, odakle se automobilima odlazi do vinograda, a završni dio puta prelazi se pješice. Kod vinogradarske kuće postavlja se stol s tradicionalnom zimskom hranom – suhomesnatim proizvodima, kruhom i povrćem – uz rakiju i vino, neizostavne u hladnom zimskom ambijentu. U blizini se pali vatra oko koje se sudionici griju i peku slaninu i kobasice na dugim šibama.

Središnji dio običaja čini blagoslov vinograda, koji obavlja svećenik, škropeći čokote svetom vodom, dok se na lozu vješaju kobasice kao simbol željene rodnosti i blagostanja. Uz obrezivanje grančica loze pjevaju se tradicijske vinogradarske pjesme, čime se simbolično priziva dobra i plodna godina.

Po završetku obreda sudionici se vraćaju u Hrvatski dom, gdje se druženje nastavlja uz bogatu trpezu. Poslužuju se jela karakteristična za zimsko razdoblje i srijemsku tradiciju, dok žene – iako ne sudjeluju u samom odlasku u vinograd – imaju ključnu ulogu u pripremi hrane. Uz glazbu i zajedničko druženje, proslava se nastavlja do kasnih večernjih sati.