Znanstveni kolokvij ZKVH-a

Elaborat pod nazivom »(Ponovni) Osnutak Drame na hrvatskom jeziku u Narodnom kazalištu u Subotici« predstavljen je na istoimenom LXIX. Znanstvenom kolokviju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u četvrtak, 29. lipnja, u prostorijama ZKVH-a. Na inicijativu i u dogovoru s ovom ustanovom kulture, te DSHV-om i HNV-om, elaborat je sačinila i ovom prigodom predstavila master profesorica književnosti i jezika Nevena Baštovanović.

I Hrvati žele svoje kazalište

U proteklih desetak godina bilo je nekoliko pokušaja obnove, odnosno stvaranja uvjeta za pokretanje Drame na hrvatskom jeziku pri nekom profesionalnom kazalištu, no sve su, zbog administrativnih onemogućavanja, ostale neostvarene. Nevena Baštovanović je podsjetila kako je prije ovog, elaborat o osnivanju Drame, koji također nije prihvaćen, napisao glumac, lutkar Petar Konkolj, rodom Subotičanin, kada je prijedlog bio da ona bude pri subotičkom Dječjem kazalištu.

Govoreći o položaju Hrvata u Srbiji iz vizura kulturnih politika, Baštovanović je istaknula kako je Subotica grad za koji je najrealnije govoriti o zaokruživanju institucionalizacije na području kulture.

»Prema posljednjem popisu stanovništva 2022., grad s najvećim brojem Hrvata u Srbiji je Subotica (10.431 od ukupno 39.107 Hrvata). Osim toga, u Subotici postoji najcjelovitiji okvir za ostvarivanje manjinskih prava i to je grad za koji je najrealnije govoriti o zaokruživanju institucionalizacije na području kulture, budući da su u njemu smještene i tri ključne institucije – HNV, ZKVH i NIU Hrvatska riječ.«

Istaknula je kako je upravo subotičko Narodno kazalište simboličan prostor za priznavanje kulturne različitosti, te kako se ovom inicijativom ne traži ništa što izlazi iz okvira normalnoga.

»Народно позориште – Népszínház – Narodno kazalište jedno je od najreprezentativnijih urbanih toposa. Već kroz sam naziv koji je trojezičan, jasno je da se kroz ovu instituciju naglašava važnost i udio koji su srpska, mađarska i hrvatska zajednica imale i imaju u njezinoj izgradnji i djelovanju. To je simbolični prostor gdje bi se prvo trebala pokazati i priznati kulturna različitost. Ovom inicijativom ne traži se ništa ekskluzivno, ništa što izlazi iz okvira normalnoga ili očekivanoga. Nacionalne zajednice u Srbiji, poput Mađara, Rusina, Rumunja, Slovaka, imaju svoja profesionalna kazališta, a to žele i Hrvati.« 

V. d. ravnateljice Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković zamolila je ovom prigodom prisutnu članicu Gradskog vijeća Grada Subotice zaduženu za kulturu i obrazovanje Milanku Kostić da ju primi u sljedećim danima kako bi se dogovorili sljedeći koraci, a najavila je i razgovor s ravnateljem Narodnog kazališta u Subotici Milošem Nikolićem te s pokrajinskim dužnosnicima.

Projekt: KROz Srbiju