Sveučilišno obrazovanje na bosanskom jeziku
U sustavu obrazovanja na bosanskom jeziku je 16.000 učenika od vrtićke do srednoškolske dobi, ali na Državnom sveučilištu u Novom Pazaru ne postoji Studij bosanski jezik i bošnjačka književnost iako se Bošnjačko nacionalno vijeće desetak godina zalaže za uvođenje tog studijskog programa
Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji desetak godina čini napore na pokretanju samostalnog studijskog programa na Državnom sveučilištu u Novom Pazaru za bosanski jezik i bošnjačku književnost. Taj studijski program još nije uveden na tom državnom sveučilištu. Na Odjelu za filološke znanosti postoje samo studijski programi srpski jezik i književnost i engleski jezik i književnost. Ministrica obrazovanja Slavica Đukić Dejanović i predstavnici OSCE-a nakon posjeta Bošnjačkom nacionalnom vijeću prošle godine potvrdili su da Bošnjaci u Srbiji imaju pravo na samostalni program na sveučilištu koji će proizvoditi kadar za bosanski jezik i bošnjačka književnost.
»Bošnjaka na prostoru Srbije prema posljednjem popisu ima preko 150.000, uglavnom su skoncentrirani na području Novopazarskog sandžaka, odnosno u Gradu Novom Pazaru i općinama Sjenica, Tutin, Priboj, Prijepolje i Nova Varoš. Kompletno obrazovanje na bosanskom jeziku započelo je školske 2012./13. godine i broj učenika u ovom sistemu je oko 16.000. Pokriveno je predškolsko, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. Budući da studenti gravitiraju prema Državnom univerzitetu u Novom Pazaru naše je nastojanje da kadar za sva područja od nacionalnog interesa (jezik, književnost, historija, likovna i glazbena kultura) proizvodimo na ovom sveučilištu«, kaže dopredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća zadužen za obrazovanje i bosanski jezik i sveučilišni profesor prof. dr. sc. Sead Šemsović.
Državno sveučilište u Novom Pazaru u prethodne je dvije akreditacije imao studijski program srpska književnost i jezik unutar koga su se nalazili predmeti koji su osposobljavali buduće nastavnike i za bosanski jezik i bošnjačku književnost. No, to više nije tako.
»Nakon što je posljednja akreditacija istekla prije dvije godine uprava Sveučilišta više nije bila zainteresirana za ovaj vid obrazovanja kadrova, te je izbacila sve sadržaje koji su drugačiji od ostalih studijskih programa srbistike u državi, obećavajući da će pokrenuti ‘kratki studijski program’ za one koji žele svoje znanje dopuniti iz područja bosanskog jezika i književnosti. U takvom dogovoru, doveden pred svršen čin, i sam sâm podržao takav raspored. Međutim, do dana današnjeg niti je akreditiran studijski program srpska književnost i jezik, niti je započeta procedura oko kreiranja ‘kratkog studijskog programa’. Ovi su kadrovi za bošnjačku nacionalnu manjinu od izuzetne važnosti i Bošnjačko nacionalno vijeće neće odustati od svojih zahtjeva«, kaže profesor Šemsović.
Oni koji bi završili studije na program bosanski jezik i bošnjačka književnost mogli bi raditi kao nastavnici i profesori bosanskog jezika i bošnjačke književnosti u državnim i privatnim obrazovnim ustanovama – osnovnim školama i srednjim školama – kao nastavnici bosanskog jezika kao stranog, obavljati različite poslove u ustanovama kulture (knjižnice, kulturni centri, izdavaštvo) i javnog informiranja (tiskani i elektronički mediji) i obavljati poslove lektora i redaktora bosanskog jezika u medijskim i izdavačkim kućama i institucijama kulture.
Bošnjaci, kao i druge nacionalne manjine u Srbiji, imaju pravo na obrazovanje na svom materinskom jeziku. Prva generacija učenika izborni predmet bosanski jezik s elementima nacionalne kulture pohađala je školske 2004./05. godine. Za učenike od I. do VIII. razreda pet godina kasnije uz bosanski jezik uvedeni su izborni predmeti književnosti, povijest, glazbena i likovna kultura. Učenici nižih razreda imali su udžbenike, a viših skripte. Kompletna nastava na bosanskom jeziku uvedena je školske 2013./14. godine.
Projekt se provodi uz financijsku potporu Kabineta ministra za pomirenje, regionalnu suradnju i društvenu stabilnost Republike Srbije.