U Subotici održan seminar o nominaciji nematerijalne kulturne baštine
SUBOTICA, 25. studenog 2023. (RIA CROS) – »Nominacija nematerijalne kulturne baštine – iskustva i izazovi u Hrvatskoj i Srbiji«, naziv je seminara kojega je danas u Hrvatskom domu – Matici u Subotici organizirao Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH).
»Drago mi je što sam vidjela da je ovdje veoma dobro izgrađena mreža u lokalnoj zajednici za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa i da o tomu postoji visok stupanj razumijevanja i znanja. Stoga bih rekla da ova lokalna zajednica može biti dobar primjer i drugima kako se unutar zajednice educira«, uvodne su riječi koordinatorice Centra za nematerijalno kulturno naslijeđe Srbije Danijele Filipović.
Njezina je ocjena da ovdašnja hrvatska zajednica može poslužiti kao primjer drugima moguće je proistekla i na temelju kataloga Živa baština u kom se nalazi 22 elementa nematerijalne kulturne baštine bunjevačkih, šokačkih i srijemskih Hrvata ili pak na temelju preko 20 pozvanih sudionika seminara iz različitih područja kulture, a koja su općenito predmet zaštite nematerijalne kulturne baštine.
Kada je riječ o 57 elemenata iz Registra, koje je Bošković spomenula, tek se tri-četiri njih odnosi na aktivnosti ili običaje nacionalnih manjina (Slovaka, Roma i Rusina), dok su pojedine – poput Dužijance bunjevačkih Hrvata – »na čekanju« zbog »neusklađenosti elementa i naziva«.
»Ne može nešto što traje dvadeset godina i što je blijeda slika originala biti jednako tretirano u odnosu na ono što traje preko sto godina! Nije Dužijanca jedino takvo pitanje, bit će i drugih«, uzvratio je na to ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov, koji je i sam bio prisutan na seminaru.
U sličnom kontekstu može se tumačiti i činjenica koju je istaknula ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković da je prisustvo Danijele Filipović i regionalne koordinatorice za nematerijalno kulturno naslijeđe za Vojvodinu Tatjane Bugarski prvi susret ovakvoga tipa između predstavnika hrvatske zajednice i državnih tijela nadležnih za ova pitanja.
Od 57 elemenata, na listi nematerijalne kulturne baštine Srbije, među ostalim, nalaze se: krsna slava, pjevanje uz gusle, groktalica, sviranje na gajdama, Vukov sabor, Đurđevdan, šljivovica, kazandžijski zanat, opančarski zanat, vertep, Dragačevski sabor u Guči, ali i naivna umjetnost Slovaka, rusinski uskrsni običaji i romska proslava svetice Tetkica Bibija. Kada je riječ o Hrvatskoj, od 215 elemenata, nalaze se, među ostalim: ganga, međimurska popevka, klapsko pjevanje; Moreška, Linđo, Nijemo kolo, Bećarac, Sinjska alka, picigin, Festa sv. Vlaha, paška čipka, pisanice, paški sir, slavonski kulen, zagorski štrukli, te tridesetak govora – među njima i bunjevački!
Projekt: CROz dan sa nama
